Kazahstan: Parlament poziva na reforme za sveobuhvatno kripto trgovanje izvan posebne ekonomske zone
Kripto trgovanje u Kazahstanu: Poziv na reformu U nedavnoj političkoj razmjeni, Azat Peruaşev, čelnik manjinske stranke AQ JOL i član Majilisa, donjeg doma kazahstanskog parlamenta, pozvao je da se kripto trgovanje u Kazahstanu izuzme iz posebne ekonomske zone. Unatoč činjenici da trenutni zakon dopušta samo operacije s digitalnom imovinom u Međunarodnom financijskom centru Astana (AIFC), većina kripto transakcija odvija se u zakonskom sivom području. Prijedlog za kripto banku Peruaşev je predložio da bi Središnja banka Kazahstana trebala osnovati posebnu "kripto banku" zajedno s privatnim bankama u zemlji. Ova institucija bi mogla biti pravna platforma...

Kazahstan: Parlament poziva na reforme za sveobuhvatno kripto trgovanje izvan posebne ekonomske zone
Kripto trgovanje u Kazahstanu: Poziv na reformu
U nedavnoj političkoj razmjeni, Azat Peruaşev, čelnik manjinske stranke AQ JOL i član Majilisa, donjeg doma kazahstanskog parlamenta, pozvao je da se kripto trgovanje u Kazahstanu izuzme iz posebne ekonomske zone. Unatoč činjenici da trenutni zakon dopušta samo operacije s digitalnom imovinom u Međunarodnom financijskom centru Astana (AIFC), većina kripto transakcija odvija se u zakonskom sivom području.
Prijedlog za kripto banku
Peruaşev je predložio da Središnja banka Kazahstana treba osnovati posebnu "kripto banku" zajedno s privatnim bankama u zemlji. Ova bi institucija mogla pružiti pravnu platformu za trgovanje kriptovalutama i tako regulirati nadzor, razmjenu i pohranu digitalne imovine. Naglašava da bi takva banka mogla preuzeti opsežnije funkcije i ovlasti nego što je to slučaj s klasičnim bankama.
Potreba za reformom zakona
Zastupnica Ekaterina Smyshlyaeva također je izrazila svoje mišljenje i pozvala na reviziju propisa za digitalnu imovinu. Unatoč usvajanju trenutnog zakona o digitalnoj imovini početkom 2023., ona primjećuje da se tržište od tada značajno promijenilo. Po njihovom mišljenju, nužan je prijelaz na sljedeću razinu regulacije.
Prema Peruaşevu, oko 90% kripto operacija u Kazahstanu trenutačno se provodi u legalnoj sivoj zoni. To potiče prijevare, nezakonite aktivnosti i utaju poreza. Za rješavanje ovih izazova, on predlaže da kripto banka također treba intenzivirati pravni nadzor nad burzama.
Zastarjeli kripto zakoni u Kazahstanu
Smyshlyaeva se također zalaže za dekriminalizaciju operacija digitalne imovine izvan AIFC-a. Poziva se na proširenje infrastrukture za te poslovne aktivnosti i povećanje zakonskih kontrola nad burzama.
Do danas se digitalnom imovinom u Kazahstanu može trgovati putem burzi koje su članice AIFC-a, kao što su Binance i Bybit. Unatoč rastućem interesu za digitalnu imovinu, malo je Kazahstanaca spremno iskoristiti ponude AIFC-a jer podliježu posebnim zakonima koji se primjenjuju samo na posebnu gospodarsku zonu.
Uz to, predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev ponovio je hitnost stvaranja novog pravnog okvira za kripto trgovce tijekom sastanka vlade u siječnju 2023. Naglasio je da se infrastruktura za širu zakonsku distribuciju digitalne imovine treba uspostaviti što je prije moguće i da se financijski regulatori moraju pozabaviti stvaranjem odgovarajućeg zakonodavnog okvira.
Zaključak
Poziv na reforme u području kripto trgovine u Kazahstanu postaje sve glasniji. Dok se pravni okvir trenutno smatra zastarjelim, vlada se zalaže za modernizaciju koja bi mogla omogućiti zakonitu i transparentnu upotrebu digitalne imovine. Stvaranje kripto banke i reforma postojećih zakona mogli bi pomoći da se kripto industrija u Kazahstanu podigne na novu razinu, a istovremeno minimizira rizike povezane s njom.